Opis
UVOD
Svako tko je i na kratko vrijeme živio u iseljeništvu zna da svaki iseljenik ima svoju priču, često neispričanu. Neke su slične, druge toliko različite, a sve imaju neku svoju tragediju, čak i kad ona sretno završi. Pitamo se, može li tragedija sretno završiti? Mislim da može ako iz te tragedije izađemo kao bolji, jači i odgovorniji ljudi. Postoji izreka: ‘Ono što te ne ubije, ojača te.’ Užasi koje pobijediš čine te snažnijim, otpornijim i boljim čovjekom.
Upoznala sam tisuće hrvatskih iseljenika u Kanadi i Sjedinjenim Državama, ali i u drugim zemljama koje sam posjetila, i čula mnoge životne priče, protkane nostalgijom za rodbinom, prijateljima, i velikom ljubavi prema Domovini. Često je ta ljubav toliko jaka da u nama stvara nestvarnu, gotovu savršenu sliku Hrvatske. S jedne strane, sve što je bilo teško i zbog čega smo otišli, gledano iz daljine, mijenja nijanse i postaje drugačije, omekšava.
S druge strane, motivira nas na djelatnosti kojim ćemo promijeniti životne uvijete onima koji su tamo ostali i postajemo, vlastitom odlukom, dužnici prema Domovini i svom narodu da im pomognemo i olakšamo na svaki mogući način.
Prema svim poveljama ljudskih prava, sloboda je temeljno ljudsko pravo. Ipak, od početka svijeta do danas, narodi oduzimaju jedni drugima slobodu iz vlastitih interesa. Mi smo jedan od rijetkih naroda koji ne samo da nikada nije vodio osvajačke ratove, već smo puno puta kroz povijest bili prisiljeni voditi obrambene ratove. To bi se moglo uzeti kao jedan od najvažnijih razloga zašto nam je sloboda tako velika i važna.
Težnja za slobodom je jedan od glavnih razloga našeg iseljavanja. Ali to je i neprocjenjivi nacionalni gubitak. Računa se da danas na teritoriju hrvatske države živi jednak broj Hrvata kao i u dijaspori. Ta brojka ne uključuje drugu, treću, i ostale generacije, poput unuka, praunuka i praunuka ranijih emigranata, koji su se utopili u narode zemalja u koje su doselili njihovi preci. Upravo je to najveća tragedija hrvatskog naroda. Uzmemo li u obzir da je u vrijeme Kralja Tomislava Hrvatska imala isti broj stanovnika kao i tadašnja Engleska, a da je danas dvadeset puta manja od Engleske, pitanje hrvatske demografije postaje odgovornost svakog Hrvata u svijetu i Domovini.
Ova zbirka priča iz iseljeništva govori ne samo o našim razlozima odlaska u tuđinu, već i o onom što nas je tamo dočekalo, o neizlječivoj nostalgiji i ljudskim vrijednostima ponijetim iz Domovine, najčešće, našeg jedinog i najvrjednijeg bogatstva.
Priče su napisane nakon razgovora s našim iseljenicima, i uglavnom istinite. Imena su promijenjena, uz dodatke na koje pisac ima pravo kako bi oživio i bolje prikazao događaje.
Cilj zbirke je povezati hrvatskog čitatelja u Domovini s iseljeničkim iskustvima i ostaviti ih kao referencu za naše potomke.
Katarina Pejaković
