Popis žrtava rata 1941.-1945. (SIV64)

Opis

Popis žrtava drugog svjetskog rata 1941.-1945.,
BAZA PODATAKA

Baza podataka sa popisima žrtava temeljena na rezultatima popisa Saveznog izvršnog vijeća iz 1964. godine („SIV64“) dio je privatnog projekta „Žrtvoslov“.
Cilj projekta „Žrtvoslov“ je prikupiti što više podataka o identitetima žrtava ratova u XX. stoljeću na području bivših Jugoslavija, prikaz podataka na više različitih načina: kartično, tablično i na mapi, te mogućnost izvoza podataka u CSV (comma separated values) kako bi se pojednostavila daljnja obrada zainteresiranim pojedincima i/ili institucijama.
Napominjem kako nemam stručne kvalifikacije za bavljenje povijesnim temama, te se mogu smatrati samo povjesničarom-amaterom. Stoga ću izbjegavati bilo kakve stručne ocjene prikupljenih podataka. Ukoliko mi se negdje omakne takva ocjena molim smatrajte to mojim skromnim nestručnim mišljenjem. Moj rad bi trebao biti samo informatička podrška povjesničarima, u dijelovima pripreme podataka za unos u bazu, uvoz (import) u bazu podataka, prikaz podataka na različite načine, te izvoz podataka u csv obliku. Dakle, potruditi ću se baviti samo informatičkom obradom podataka, što i jeste posao informatičara, operatera za AOP, nekog referenta u instituciji i posao software developera.
Ovaj projekt bi trebao biti kompilacija radova trećih strana.
Djelomični uzori za projekt su njemačka komisija za ratna groblja „VolksBund – Together for Peace – Understanding and reconciliation“, projekti „Bosanska knjiga mrtvih“ („BKM“) i „Atlas“ Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu (IDC). Sam naslov „BKM“ može biti zavaravajući, ovisno o tome kako ga protumačite, u knjizi su navedene smrtno stradale žrtve svih zaraćenih strana u BiH od ’91 do ’95.
Osim popisa „SIV64“ u bazu podataka biti će upisani podaci iz drugih izvora:

• „Spomenica poginulim i nestalim braniteljima HVO“,
• „Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u BiH“
• „Bosanska knjiga mrtvih“
•  Žrtvoslovi po župama u BiH i RH, prioritet Mostarsko-Duvanjska i Trebinjsko-Mrkanjska biskupija zbog količine dostupnih izvora
• Popisi poginulih iz braniteljskih udruga
• Žrtvoslovi stradalih Bošnjaka i ostalih u ww2. Ovo područje mi je zasad najmanje poznato.
• …

Osobno se identificiram kao Hrvat i katolik, sklon sam njegovati dio tradicionalnih vrijednosti.
Pokušati ću biti nepristran, i svakako ću se truditi držati pravila „Volim svoje – poštujem tuđe“.
Pravilo je izniklo iz kršćanskih zapovijedi ljubavi:
„Ljubi Boga iznad svega, a bližnjega svoga kao samoga sebe“ i
„Ne čini drugom što nije drago da se tebi čini“.
Najbliže ovome je
„Tuđe nećemo – svoje ne damo“.
Pokažem li se negdje pristranim molim oprostite, nemojte biti preoštri.
U svakom slučaju od mene se ne može očekivati obrnuta pristranost, protiv svojih vrijednosti, protiv „mojih“, „naših“.
Pretpostavljam kako bih kod pojedinaca uvrštavanjem ovog popisa u bazu mogao zaraditi svakakve epitete, ali me život naučio da se većinom radi o destrukciji, bezočnom kritiziranju svega i svačega bez nuđenja alternative, bilo kakvih rješenja. Takve kritike i optužbe mogu shvatiti jedino kao „trlanje lana“, i nikako drugačije.
Do sada sam kroz knjige u mrežnoj knjižari pokušao prikazati povijesni kontekst teških događanja tijekom prošlog stoljeća iz perspektive Hrvata i katolika u BiH. Osobito je važna sekcija „Preporuka“ u podnožju početne stranice.
Sve obrađene podatke u csv obliku objavljujem pod licencom „public domain“ (javno dobro), bez ograničenja i bez potrebe za atribucijom. Potruditi ću se i na svim podacima jasno naznačiti izvor(e) podataka.
Za rad na projektu imam vrlo jake osobne motive, kao i vanjske poticaje.

OSOBNI MOTIVI:

• Pokojni otac, slučajni partizanski kurir, stričevi Ivan, Petar i Franjo ustaški niži časnici, ujak Mirko domobran, te suprugin ujak Jozo domobran.
  Otac je preživio drugi svjetski rat (ww2), ali mu je tijekom sukoba između drugova Josifa i Josipa „napakovano“ pa je odležao (više stajao) par mjeseci u mostarskom zatvoru „Ćelavina“.
  Poslije zatvora morao je „dragovoljno“ sudjelovati na sedam omladinskih radnih akcija. Pet puta je bio „komandant čete“ omladinaca na ORA.
  Stric Franjo je ranjen u žestokim završnim bitkama, zarobljen i odležao svoje, preživio ww2.
  Stric Petar je poginuo u bici, fair-playu, negdje oko Konjica.
  Stric Ivan, ujak Mirko i suprugin ujak Jozo su zadnji put viđeni na „Križnom putu“.
  Jedan suprugin ujak je preživio „Križni put“, još živi u Zagrebu.
• Višak vremena nakon umirovljenja, osobito nakon povlačenja iz privatnog poduzetništva stvorio je rupu, gap, u mom životu.
  Zbog bojazni od mogućeg zastranjivanja u ovisnosti, o društvenim mrežama npr., tražio sam način za popunu viška vremena. Da ne bih završio na pogrešnoj strani, po onoj narodnoj „Besposlen pop i piliće/jariće krsti“, našao sam prostor u kome mogu učiniti nešto i za javno dobro.
• Kao fullstack developer zaostajao sam za web tehnologijama. Većinu radnog vijeka proveo sam radeći na desktop aplikacijama. Projekt je izvrsna prilika i za moju nadogradnju znanja.
• Kao nekadašnji operater automatske obrade podataka (AOP-a) u jednoj domobranskoj brigadi, načelnik odjela za vođenje informacija u 1. Hrvatskom gardijskom zboru Vojske Federacije (1.HGZ VF), te na kraju i savjetnik za informatiku u Sektoru personala Ministarstva obrane FBiH stekao sam određena iskustva u radu sa personalnim podacima, i drugim vrstama podataka. Čini mi se prikladnim dio stečenih iskustava i znanja iskoristiti za opće i javno dobro.
• Tijekom radnog vijeka koristio sam i koristim mnogo programa otvorenog koda. Jedan od takvih je i WordPress, a ima zlatno pravilo „Five for the Future“. U prijevodu, svaki developer trebao bi se potruditi i uložiti pet posto svog vremena za zajednicu. Ovo je moj doprinos pravilu
  „Petica za budućnost“.

VANJSKI POTICAJI:

• Pokojni don Ljubo Planinić:

„Podaci o kruševskim stradalnicima Drugoga svjetskog rata i poraća počeli su se prikupljati nakon što je u prosincu 1988. god. mostarsko-duvanjski biskup msgr. Pavao Žanić uputio službeni dopis svim župnim uredima u Hercegovini, da pristupe poslu u svojim župama i dostave rezultate Ordinarijatu. Trebalo je navesti ime i prezime stradalnika, godinu rođenja, mjesto i datum te okolnosti pogibije. Podatke je trebalo prikupljati na temelju župnih matica i uz obazrive i diskretne razgovore s bližom i povjerljivom rodbinom stradalnika. Oni koji su podatke znali živjeli su u veliku strahu od tadašnjih vlasti zbog progona i zatvora.
Priča jedan hercegovački župnik kako je pitao u župi jednu postariju ženu da mu navede stradale iz kuće. Ona je spomenula samo jednoga svoga sina. Nakon godinu-dvije dana, kada se već razdanilo i smjelo govoriti o nestalima i poginulima, ta ista žena reče župniku da ima još jednoga sina nestala. Pa zašto mi nisi prošli put rekla za nj?, pita je župnik. Zato što sam se bojala da mi ne ubiju ovoga trećega – živoga! Eto kakav je strah bio utjeran u kosti ljudi!“

• Fra Robert Jolić:

„III. Žrtve ratova
Na ovome mjestu donosim sve raspoložive podatke o žrtvama triju ratova u 20. stoljeća na području današnje župe Gradnići: Prvoga, Drugoga i Domovinskog rata. Najviše je žrtava bilo u Drugome svjetskom ratu i poraću, osobito u poraću, kad su partizanske postrojbe, protivno svim međunarodnim zakonima i ikakvom moralu, pobile desetine tisuća razoružanih hrvatskih vojnika. Među njima su brojni bili i iz sela današnje gradnićke župe.
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat uzeo je u gradnićkoj župi stravičan danak: ubijeno je oko 170 osoba, od čega najveći broj od komunističkih partizana, i to u najvećoj mjeri po svršetku rata, dakle u svibnju 1945. na bezbrojnim “križnim putevima”.
Kriterij po kojemu je netko uključen u ovaj popis isključivo je to da je žrtva rata ili poraća. Ovdje svjesno isključujemo sve druge kriterije: je li tko bio vojnik ili civil, odrastao ili dijete, pripadnik ustaških, domobranskih ili partizanskih postrojbi, štoviše je li i on sam tijekom rata počinio kakve zločine. Ovdje jednostavno želimo popisati sve one koji su ratne i poratne žrtve jer držimo da je već ta činjenica dostatna da im se spomenu imena i okolnosti stradanja – dakako ukoliko su one poznate.“

• Zdenko Ćosić:

„Razne komisije, kao što je bila Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, imale su jasnu instrukciju o tome tko su neprijatelji: “Tko je na bilo koji način pozivao ili primamljivao narod da stupi u vojsku ili oružane formacije okupatora ili njihovih pomagača.” Komunistički ekstenzivna primjena ovih naputaka nikoga nije mogla poštedjeti osim samih krvnika. Tim uputama što su ih komunističke vlasti izdale komisijama za popis žrtava rata, htjelo se u potpunosti dehumanizirati žrtve zločina. Institucionalno nijekanje pravnog statusa žrtve (izostavljanje iz popisa žrtava rata) te nijekanje njihova moralnog statusa sustavnom dehumanizacijom, proizvedeni su učinci u strukturi svijesti počinitelja zločina, krvnika, kod kojih je izbrisan svaki osjećaj krivnje za počinjene zločine. Taj osjećaj, bolje reći nedostatak osjećaja, toliko je snažno sedimentaran u njihovoj svijesti da ćete se i danas susresti s njihovom verbalnom agresijom ako pokušate “otkopati” istinu o njihovim zločinima. Pola stoljeća bezimenih žrtava; pola stoljeća bez dostojanstva u smrti; pola stoljeća bez prava obitelji na spomen, pokop, obilježje… A, onda: Otkopana istina! Istina o povijesnim okolnostima, istina o žrtvama! Njihova imena se izgovaraju, njihova grobišta i okolnosti stradavanja se označavaju, njihove duše useljavaju u naš život! Što znači polustoljetna šutnja i proizvodnja zaborava, što znači uništavanja matica rođenih, izbacivanje iz popisa žrtava rata… Što znači industrija zaborava djedova ako je u generacijama unuka balzamirana uspomena na njih? Knjiga Otkopana istina Širokog Brijega (iz II. svjetskog rata i poraća), samo je dio lanca čiji se veći dio još skriva pod zemljom. Manji je to dio lanca žrtava jednoga velikog zločina. Ova je knjiga sveti registar njihovih imena, ne samo ovdje upisanih nego i onih koji u svojoj vječnosti čekaju kad ćemo odvojiti malo našeg vremena za njih. Svi naši domoljubi, proganjani i ubijani kroz stoljeća, svi su oni sudionici jednog vremena i jednoga Domovinskog boja!“

• Don Josip Galić:

„Sve što je ljudski rod postigao, duhovno i materijalno, duguje razarateljima iluzija i tražiteljima stvarnosti (E. Fromm). Tek kada pravim imenom imenujemo svoju stvarnost, možemo početi graditi novi svijet. Umorni smo od fašizma, komunizma, radikalizma i populizma vrteći se još u krug. Iz proteklih ratnih događanja kao da smo malo ili nimalo naučili, ne shvaćamo još uvijek da je rat vještina kojom se ljudi ubijaju, a politika vještina kojom se ljudi zavaravaju. Bilo bi vrijeme da prestanemo otvarati vrata koja nam ne će donijeti sreću i blagostanje, vrata raznih diktatura i isključivosti, te krenuti putem koji rađa istinskom pravdom. Pravda se rađa za nas kršćane po onoj: “Čini drugomu ono što želiš da drugi čini tebi, odnosno nemoj drugomu činiti ono što ne želiš da drugi tebi čini.” Sve u svemu, nakon ovolike patnje na svim stranama nismo otišli ni koraka naprijed u pomirenju, a bilo je krajnje vrijeme.
Zašto nema pomirenja? Zbog toga što nema istine. A kada nema istine, ne može biti ni pravde. Tko je odgovoran? Na prvom mjestu političke strukture kojima je ovakva situacija potrebna da bi zadržali svoje pozicije, svoju “krvarinu”. Nakon političkih struktura odgovornost snose mediji koji su u službi vladajuće politike. Sami vidimo kako se mediji odnose prema pojedinim žrtvama. Jedne žrtve ističu, a druge prešućuju. Imena jednih optuženih za zločine danima se objavljuju, a imena nekih drugih zločinaca ako se i objave, onda negdje u kratkom intervalu. U svemu ovome mraku ima nešto dobro. Ostao sam zadivljen slobodom i čistoćom duša onih koji su preživjeli ratne patnje. Nakon svega proživljenoga ne nađoh u njihovu srcu nimalo mržnje. Drago mi je što ovi patnici iz tamnice Osnovne škole Potoci, IV. osnovne škole Mostar, Bileće, Morinja nisu završili u drugoj goroj tamnici, a to lijepo veli sv. Augustin: “Tko mrzi, njemu je tamnica njegovo srce.” Ponosan sam kao njihov dušobrižnik, i kao takav svjestan sam da prolazi obličje i pravda ovoga svijeta i da se trebamo boriti samo za jedno, a to je duševno spasenje, upravo kao što nam Isus poručuje: “Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti. Bojte se više onoga koji može i dušu i tijelo pogubiti u paklu.” Bojmo se mržnje, samo onaj koji ne mrzi, ostaje istinski pobjednik. Dvadeseto stoljeće je stoljeće od kojega se puno očekivalo, ali, na žalost, ostat će to stoljeće kojega se trebamo svi sramiti zbog toliko nevino ubijenih i ovdje i po svijetu, i u mome i u tvome narodu. Zlo je zlo, iz kojega god smjera dolazi, jednako ga sudi i osudi i kada je u pitanju Auschwitz, Dachau, Osnovna škola Potoci “Bratstvo i jedinstvo”…

• Pokojni Željko Raguž:

„Život na ovom prostoru dosada je bio zatvoren u krug osveta i mržnje gdje su se stradanja izmjenjivala uzrokovana lančano jedna drugima. Premda se strane u sukobu nikada nisu mogle složiti tko je osvetnik, a tko žrtva, u pravilu su svi bili i žrtve i osvetnici preobraćajući se iz žrtve u osvetnika.
Tražiti izlaz iz kruga osveta i mržnje bio bi najveći humanistički izazov i izraz najveće ljubavi prema tome kraju neovisno o tragičnim iskustvima iz prošlosti.
Knjiga nema nakanu osuditi bilo koga gdje za to ne postoji osnova, niti poticati na mržnju, već da poukom iz tragičnih događaja pomiče i razmiče granice nepovjerenja, u interesu mira i razumijevanja među narodima.“

POPIS „SIV64“ KAO DIO ŽRTVOSLOVA
Zašto sam odlučio uvrstiti ovaj popis u Žrtvoslov?
Želio sam izbjeći dosadašnje zamke, jednostrane popise, podjele na „naše“ i „njihove“, dati svoj skromni doprinos pomirenju kao pojedinac, pomirenju zbog nas i naše djece.
Potpuno sam svjestan i manjkavosti popisa, te mogućnosti manipulacija, ali sam iz dostupnih i proučenih povijesnih izvora razumio da je to najbolji popis žrtava koji imamo iz vremena SFRJ.
Obzirom kako se radi o privatnom projektu ne vidim nikakve zapreke za drugačija viđenja, izradu baza podataka sa žrtvama po drugačijim kriterijima. Naprotiv, bilo bi mi drago kada bi se pojedinac ili stručna institucija uključili u stručnije izrade popisa, baze podataka dostupne javno na mreži, pri čemu bi se mogli koristiti i već sređenim podacima iz ovog projekta.
Svjestan sam svojih mogućnosti i ograničenja kao pojedinca.
Odluku o uvrštavanju popisa „SIV64“ sam donio i na temelju sljedećih saznanja:

• Bruno Bušić:

„Vodeći računa, kako je važno ustanovljivanje točnog broja žrtava rata, Savezno izvršno vijeće SFRJ donijelo je 10. lipnja 1964. godine Odluku, da se obavi popis žrtava rata 1941-1945. g. Taj popis obavljen je u listopadu i studenom g. 1964., ali na žalost elektronski strojevi računskog centra Saveznog zavoda za statistiku SFRJ u Beogradu još uvijek nisu uspjeli obraditi skupljene podatke. Na temelju prethodnih podataka Republičkog zavoda za statistiku SR Hrvatske u Zagrebu veličina žrtava rata (popis je obuhvatio sve zločine okupatorskih i kvislinških postrojba) na području SR Hrvatske je sljedeća (14):
…
Analizirajući ovu tabelu opažamo, da najveći broj žrtava rata s područja SR Hrvatske otpada na poginule u NOB-i i savezničkim vojnim postrojbama, broj žrtava ove kategorije iznosi 51.949 ili 28,03% od ukupnih žrtava. Ako ovom broju dodamo 3.747 ubijenih zarobljenih pripadnika NOV i POJ (u zarobljeništvu ih je bilo 7.388), onda se broj nastradalih boraca NOB-e penje na 55.696 ili 30,05% od ukupnih žrtava. U logorima interniraca (Auschwitz, Buchenwald, Mauthausen, Dachau, Jasenovac, Stara Gradiška, Jadovno, Srijemska Mitrovica itd.) nastradalo je 51.534 osoba ili 27,81% od ukupnih žrtava rata, inače u logorima interniraca bilo je zatvoreno 88.294 osoba s današnjeg područja SR Hrvatske. Strahote logorskog života preživjelo je tek njih 36.760 ili 41,63%. O strahotnosti ovog broja ne treba posebno govoriti, odnosno, svaki govor je nedostatan, da ga predoči. Ipak treba upozoriti, da se iz neshvatljivih i sumnjivih razloga, ne samo u novinskim člancima, nego i u znanstvenim publikacijama, još uvijek provlače brojevi o daleko većim žrtvama rata, posebno o žrtvama u logorima. Tako već citirana Vojna enciklopedija piše: “Masovna uništenja Srba, Jevreja i antifašista provedena su u ustaškim koncentracionim logorima: u Jasenovcu oko 600.000, u Jadovnu oko 72.000, u Staroj Gradiški oko 75.000, u Sremskoj Mitrovici oko 10.000 ljudi, a više hiljada u logorima: Slano na o. Pagu, u Đakovu, Sisku, Jastrebarskom, Koprivnici i dr.“ (15). Podaci o žrtvama rata po pojedinim kotarima SR Hrvatske pokazuju, da najveći broj ovih žrtava rata otpada na Hrvate. Evo tih podataka (16):
…
Završujući ovaj kratki prikaz žrtava rata želio bih istaknuti, da se naše sjećanje, ne samo povijesno, nego u prvom redu ljudsko, ne smije iscrpljivati jedino u podizanju spomenika tim žrtvama, komemoracijama i obljetnicama, naše sjećanje mora biti djelatni humanizam u svim trenucima naše sadašnjosti, koja u mnogočemu nije u potpunosti oslobođena od zloduha, fikcija i zabluda prošlosti.“

• Franjo Tuđman, „Bespuća povijesne zbiljnosti“, procjena žrtava logora Jasenovac i Stara Gradiška, 30-40 tisuća.
• Pisma i propovijedi blaženog Alojzija Stepinca sa osudama totalitarnih režima, u odjelu nadbiskupijskog arhiva u Zagrebu. Dio pisama i propovijedi može se pronaći i u prvom cjelovitom životopisu napisanom od oca Alekse Benigara „Alojzije Stepinac – Hrvatski kardinal“, Ziral, Rim, 1974. godine.

Vjerujem kako su mnogima poznate činjenice o životnom putu navedenog trojca. Sva trojica su bili spremni žrtvovati i život za ideale. U nedostatku čvrstih dokaza, činjenica za utvrđivanje objektivne istine vodio sam se motivima pojedinaca. Čini mi se kako je ovaj trojac imao čiste motive za djelovanje.

ANALIZA PODATAKA
Već sam ranije naveo kako se neću baviti procjenama za koje nemam kompetencije.
Uraditi ću analize koje smatram prikladnima, bez previše komentara.
Također, izražavam i spremnost na dodatne besplatne analize u slučaju traženja od relevantnih pojedinaca i/ili institucija. Pritom treba uzeti u obzir ograničenost mojih vremenskih resursa i fokusiranje na konačni cilj, prikupljanje što više podataka o smrtno stradalim žrtvama.

RAZLIKA U POPISU 2023.-1966.

PO KATEGORIJI ŽRTVE
(SIV64 – prethodno izvješće, str.16-23)

PO KATEGORIJI ŽRTVE – OSTALI

PO NAČINU SMRTI
(popisnica iz 1964. st.10)

U popisnici iz 1964. godine postoje četiri mogućnosti pod stavkom
10 – Način na koji je žrtva izgubila život
1. Ubijen
2. Poginuo
3. Umro
4. Nestao
Međutim, u izvoru se nalaze i drugi načini smrti koji mogu biti posljedica ažuriranja podataka po novom upitniku pa sam ih i uvrstio u izvješće.

PO ODGOVORNOSTI ZA STRADANJE

U Izvješću su prikazani odgovorni kako su upisani u izvoru, iza načina smrti, a prije godine stradanja.

KATEGORIJA ŽRTVE ‘U LOGORU’ – PO ODGOVORNOSTI ‘OD USTAŠA’
TOP 10 MJESTA STRADANJA

U tablici su prikazane žrtve iz kategorije “u logoru”, po odgovornosti za stradanje “od ustaša”, deset najbrojnijih mjesta stradanja.
Mjesto stradanja upisivano je proizvoljno u popisnicu, pa su ovo najmanji brojevi, zbog zatipaka (tipfelera), različitih unosa istih mjesta stradanja…

Kada bi se konačno našao netko tko bi ideju nacionalnog pomirenja na ovoj temi proveo u djelo i istražio, otkopao istinu, na samo 10 logorskih lokacija iz vremena NDH bi prema ovom izvoru trebalo NAJMANJE biti ukopano 94504 od 153252 stradalih, oko 62 posto (61,66) u relativnim brojevima (94504/153252*100), za čiju je smrt odgovoran režim NDH (tablica naviše “Po odgovornosti za stradanje”, stavka – redak “od ustaša”).
Ovaj put ću posegnuti za internacionalnim izvorom, za jednim znanstvenim radom, zbog toga što su žrtve sa popisa pripadale Kominterni. U radu je sadržano jedno od mogućih objašnjenja zašto dio stradalih sa popisa nikada nisu otkopani, identificirani i ponovo dostojanstveno ukopani.
Povjesničar Max Bergholz je o tome pisao u znanstvenom radu “When All Could No Longer Be Equal in Death”.
Rad opisuje događaj iz malog mjesta u Srbiji, selo Brezna, što je primjereno, jer su većina žrtava sa popisa bili Srbi.
Iz rada se između ostalog vidi kako su i partizani sahranjivali poginule borce, malo drugačije nego je to bilo po vjerskim običajima naroda i narodnosti, ali se nisu odrekli civilizacijskih dostignuća u odnosu prema posmrtnim ostacima, prema mrtvima.
Pojedince i skupine što ne poštuju ta dostignuća sav civilizirani svijet odavno naziva barbarima.
Nejednak odnos prema žrtvama može biti jedan od razloga, drugi važan razlog je nametanje kolektivne odgovornosti Hrvatima zbog zločina režima NDH.
Pritom kolektivna odgovornost najviše pogađa Hrvate u BiH, koji su zbog iznimno teških povijesnih okolnosti jedva dočekali svoju državu.
Treći razlog može se kriti u preuveličavanju broja stradalih zbog ratne odštete, četvrti zbog “čuvanja tekovina revolucije” – “bratstva i jedinstva”…

Također, u jednoj rečenici rada sažeta je sva ljudska glupost o zaboravu, o guranju sjećanja pod tepih:
„Bilo bi poželjno, i to moramo postići, da sve što je negativno, sve ono čime se naši narodi ne mogu ponositi, da sve to zaboravimo.“

Kao da je čovjek “mašina”, pritisnemo gumbić “Briši”, “Otkaži”, “Delete”, “Cancel”… i sve riješeno.
Čovjek može oprostiti, “zaborav” nije upravljiv, dolazi i odlazi sam od sebe.
U međuvremenu smo postali bogatiji za nekoliko desetljeća iskustva komunističkog režima, procesa proizvodnje zaborava koji unatoč i uprkos svim mogućim metodama, potpunom vlasništvu nad medijima, “programiranju istine”, nije uspio proizvesti zaborav.
Ivo se prisjeća djeda kroz pjesmu, moj susjed se još sjeća zagrljaja i poljupca oca pri polasku na križni put sa kojega se nikada nije vratio…
Prema tome, možemo “oprostiti – ne zaboraviti”, ali i “pamtiti – ne zlopamtiti”!

Sažetak rada:
“U proljeće 1956. godine postavljena je ploča u pravoslavnoj crkvi u selu Brezna, koje se nalazi u zapadnoj Srbiji. Na njoj su urezana imena mještana koji su ubijeni tijekom Drugog svjetskog rata. Međutim, suprotno komunističkoj politici, na popisu su bili ne samo oni koji su se borili s partizanskim pokretom otpora, koji su vodili komunisti, već i oni protiv kojih su se borili, četnici. Na osnovu arhivskih dokumenata, suvremenog tiska i intervjua sa mještanima, ovaj rad rekonstruira iskustvo ratnih godina na ovim prostorima, faktore koji su doveli do postavljanja ploče i posljedice sa kojima se seoski svećenik suočio zbog tog postupka. Cilj je ispitati kako se lokalna zajednica, sastavljena od boraca i njihovih porodica sa obje strane ratne i poslijeratne ideološke podjele, bavila zahtjevom da se istovremeno prisjećaju i zaboravljaju poginulih u ratu. Glavno objašnjenje jeste da je incident u Brezni bio sukob tradicionalnih lokalnih običaja zajedničke komemoracije ratnih žrtava i novih isključivih oblika koji su se pojavili poslije Drugog svjetskog rata, zbog bratoubilačke prirode ratnog nasilja, koje je podržavala komunistička politička elita kao i mnogi seljani u oblasti.” Izvor

S druge strane imamo žal unuka Ive za djedom izražen u stihovima:

“Na djedovu grobu
ne gori svijeća.
Nema križa nad glavom.

On nema ni groba,
tek smokve crnice
korijenje za uzglavlje.

Ime mu zamuklo u strahu,
lice izblijedilo u suzama.
I nestalo.”

Ivo Lučić: Pjesma o Grobu

Napomena: Postoji mogućnost manjih razlika u broju stradalih prikazanih na tablici i u csv datoteci ispod zbog mogućih grešaka pri upisu odgovornih za stradanje u izvoru.

KATEGORIJA ŽRTVE ‘U LOGORU’  –
MJESTA STRADANJA
Popisnica iz 1964. godine sadrži strogo definiranu stavku
8. Kategorija žrtve – ubijen, poginuo, umro ili nestao:
U internaciji ___ 01
Međutim, stavka popisnice
11. Mesto gde je žrtva izgubila život:
sadrži tri opisne stavke koje nisu strogo definirane.
To je razlog što se u podacima pod kategorijom žrtve ‘u logoru’ (= ‘u internaciji’) pojavljuje ukupno 1534 različita mjesta stradanja.
Zbog toga mi je otežana automatska analiza, grupiranje po mjestu stradanja.
Mjesta stradanja za kategoriju ‘u logoru’ su sljedeća (u zagradi broj žrtava po mjestu stradanja):
SIV64 – u logoru – mjesta stradanja – csv

BEZ IMENA RODITELJA
(ime roditelja ‘Nn’)
ZAPISA: 51524
SIV64 – bez imena roditelja – csv

BEZ IMENA
(ime ‘Nn’)
ZAPISA: 22
SIV64 – bez imena – csv

INICIJALI U IMENU ILI IMENU RODITELJA
ZAPISA: 9503
SIV64 – inicijali u imenu ili imenu roditelja – csv

BEZ GODINE ROĐENJA
(godina rođenja 9999)
ZAPISA: 13249
SIV64 – bez godine rođenja – csv

ISTO IME, PREZIME i IME RODITELJA
Ovo su podaci u kojima treba tražiti moguće klonove.
Podaci su izdvojeni iz baze podataka na način da su grupirani po tri polja, imenu, prezimenu i imenu roditelja, te odabrani svi oni zapisi u kojima se sva tri polja ponavljaju dva ili više puta.
BROJ ZAPISA: 66724
SIV64 – traženje klonova – csv

PRIKAZ NA KARTI

Na karti je prikazano stradanje u BiH prema općini popisa u apsolutnim i relativnim brojevima, postocima.
Kategoriziranje – bojanje je izvršeno prema relativnom stradanju u općini, prema odnosu broja žrtava i broja stanovnika (formula: broj žrtava siv64 / broj stanovnika KJ 1931 * 100).
Kao podloga korištena je karta sa administrativno-teritorijalnom podjelom iz 1991. godine, jer su pojedine općine na entitetskoj crti dijeljene u mirovnom sporazumu pa bi trebalo arbitrarno dijeliti popis stanovnika i broj žrtava na novonastale općine što bi povećalo mogućnost pogreške.
Općine u Sarajevu spojene su sve u jednu cjelinu iz istog razloga.
Zasad nisam uspio pronaći popis za općinu Breza, pa nije kategorizirana na karti.
Administrativno-teritorijalna podjela iz 1991. godine jako je slična podjeli iz vremena popisa žrtava. Popis stanovništva KJ iz 1931. godine također je bilo lakše projicirati na ovu kartu.
Prikazano je ukupno 99 od 100 administrativno-teritorijalnih jedinica.
Popis KJ 1931 sadrži 364 administrativno-teritorijalne jedinice koje je trebalo projicirati na 100.
Više o samom projiciranju i svim postupcima u posebnom dodatku kada budem imao više vremena za rad na ovom projektu…
Za prikupljanje izvora, čitanje, i obradu podataka potrošio sam nekoliko desetaka sati.
Tijekom postupaka izvršio sam pripreme u pozadini, backendu, za prikaz drugog sloja na karti, žrtvama popisivanim od devedesetih godina do danas.

PRIKAZ NA KARTI – REPUBLIKA HRVATSKA
*** Uređeno 23.10.2023. start

Kao podloga korištena je karta sa administrativno-teritorijalnom podjelom (ustrojem) iz vremena popisa stanovništva u RH 2021. godine. RH je doživjela nekoliko promjena ustroja od devedesetih godina (značajnije 1992., 1997. i 2006.) pa nije bilo moguće projicirati podatke na razini gradova/općina, već sam morao koristiti projiciranje na razini naselja, što je iziskivalo više truda i rada, obzirom da RH na popisu stanovnika iz 2021. godine ima 6759 naselja. Pritom mi je značajno pomoglo postojanje PC-Axis baze podataka (izvor) na portalu DZS RH sa rezultatima popisa stanovnika od 1857. do 2001. godine sa kodovima naselja (baza “Naselja i stanovništvo RH”).
Još u obradi podataka za BiH, par mjeseci ranije u vremenskom okviru, pisao sam kako je spuštanje na razinu naselja mukotrpno i izvan područja moga zanimanja.
Ali, pošto je ovo bio jedini način obrade podataka za RH, jednostavno sam stisnuo zube i završio posao.
Nije mi u prirodi olako odustajanje, a motivi za rad na projektu žrtvoslova su prejaki da bih samo tako odustao pri zagrijavanju za trčanje maratona.
Sve podatke na razini naselja (>> Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske >> Stanovništvo >> Naselja) iz te baze sam izvezao u oblik “Excel (xlsx) s kodom i tekstom”, te spojio u jednu Excel tablicu, uz sitne dorade.
Isto sam uradio i sa bivšim naseljima iz te baze (>> Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske >> Stanovništvo >> Bivša naselja).
Bivša naselja se pojavljuju na popisu žrtava SIV64.
Kako bih podatke projicirao na trenutni teritorijalni ustroj trebali su mi i podaci iz PC-Axis baze “Popis stanovništva 2011.”, koje sam također izvezao i spojio u jednu Excel tablicu.
I ova baza među poljima ima kodove naselja, ali su u njoj upisani “Prvi rezultati” popisa.
Poslužila mi je samo kao pomoć za teritorijalni preustroj iz 2006. godine zbog kodova naselje.
Podatke za popis iz 2011. godine dobio sam spajanjem Excel tablice konačnog popisa stanovništva i tablice sa kodovima naselja dobivene iz PC-Axis baze podataka spajanjem po poljima “Županija”, “Grad/općina” i “Naselje”.
Na isti način sam dobio i rezultate popisa iz 2021. godine.
Sitne izmjene ustroja između 2011. i 2021. godine pronašao sam automatski, a povezao ručno.
Dakle, podatke sa starim popisima i ustrojem povezao sam sa podacima PC-Axis iz 2011. godine po kodovima naselja, dok sam popise iz 2011. i 2021. godine povezao po poljima “Županija”, “Grad/općina” i “Naselje”.
Na ovaj način mogao sam sve popise projicirati na trenutni ustroj.
Za prikaz podataka korištene su “geoBoundaries” besplatne karte.
Sve izmjene na besplatnim kartama sukladno licenci opisane su u dodatku.
Zbog količine obrađenih podataka moguće su manje pogreške koje se mogu prijaviti putem kontakt obrasca.
Više detalja u dodatku.
Uređeno 23.10.2023. end ***

ZAKLJUČAK
Umjesto zaključka izražavam ufanje i nadu da će netko ove podatke naći korisnima, vrijednima, i koristiti ih za daljnje obrade.

PODACI U CSV OBLIKU

Ukupno zapisa u izvoru: 657101
Datum pristupanja: 03.05.2023. godine
Zadnja promjena: 23.05.2023. godine

== Changelog (povijest promjena) ==

= 1.0.0 =
2023/05/16
* Prva inačica

= 1.0.1 =
2023/05/19
* Ispravljene pogreške u 255 zapisa. Nastale pri pretvaranju iz pdf u csv oblik zbog povremenog preskakanja u drugi red prilikom OCR-a, i zbog nedostatka kategorije žrtve (poginuo/la/lo) za žrtve sa uzrokom stradanja "od zaostale bombe" i "od zaostale mine"

= 1.0.2 =
2023/05/23
* Ispravljena pogreška u kodiranju teksta (text encoding). Nastala zbog tipfelera (jedan prijatelj kaže "prientero sam") pri upisu parametra u vezi sa MySQL bazom (connection string), parametra CharacterSet=utf8.
Pogreška se očitovala u nedostatku znakova č, ć, đ

SIV64 – BiH csv – Izvor pdf SIV64 – BiH

SIV64 – Crg csv – Izvor pdf SIV64 – Crg

SIV64 – Hrv csv – Izvor pdf SIV64 – Hrv

SIV64 – Kos csv – Izvor pdf SIV64 – Kos

SIV64 – Mak csv – Izvor pdf SIV64 – Mak

SIV64 – Slo csv – Izvor pdf SIV64 – Slo

SIV64 – Srb csv – Izvor pdf SIV64 – Srb

SIV64 – Voj csv – Izvor pdf SIV64 – Voj

SIV64 – sažetak – pdf

Razlika v1.0.0 … v1.0.1

DODATAK A – CSV POLJA:
victim_name – Ime
victim_lastname – Prezime
victim_parent – Roditelj
year_birth – Godina rođenja
year_death – Godina smrti
place_birth_desc – Mjesto rođenja
place_death_desc – Mjesto smrti
victim_sex – Spol (0=M ,1=Ž, 2=Dijete)
victim_nation – Narodnost
victim_deathcause – Uzrok smrti
victim_cat – Kategorija po popisnici
victim_murderer – Ubojica
birth_county – Općina popisa
victim_state – Republika/SAP popisa
victim_sid – ID žrtve

SOURCE SORT: victim_lastname, victim_name, victim_parent, year_birth, year_death
Mali dio žrtava iz izvora ima upisan spol=2 (dijete), dok se ostala djeca određuju po godinama starosti
Djeca: (((year_death-year_birth<18) AND (year_death-year_birth>=0)) OR victim_sex=2)

DODATAK B – ZA RAZVOJNE PROGRAMERE
(DEVELOPERE):

Podaci su upisani u MySQL bazu warover, tablica victims_siv64.
Tablica sadrži indekse po svim poljima zbog bržeg zahvata podataka (SELECT).
Indeksi će usporiti upis, ali se podaci upisuju samo jednom zbog analize, i ne ažuriraju se.
Struktura korištene tablice je priložena.
Upiti izvršeni kroz phpMyAdmin, pa urađen izvoz (export) u oblik (format) CSV for MS Excel.
Testiran je i uvoz podataka u drugu bazu iz csv datoteka po bivšim socijalističkim republikama/autonomnim pokrajinama (bih,crg,hrv,kos,mak,slo,srb,voj).
Nakon uvoza pokrenuti su ponovo priloženi upiti 1-5 radi testiranja.
Sve je izvršeno na Wampserveru 3.2.8-64bit.
Zbog mogućeg duljeg trajanja uvoza podataka i veličina csv datoteka važno je namjestiti određene php postavke (WAMP->PHP->PHP settings):

max_execution_time=300 (ili više)
post_max_size=32M (ili više)
upload_max_filesize=32M (ili više)

Prije uvoza odabrati tablicu victims_siv64, pa onda ‘Import’.
Važne postavke za uvoz podataka na alatu phpMyAdmin su:

Character set of the file: UTF-8
Skip this number of queries (for SQL) starting from the first one: 1
Format: CSV using LOAD DATA
Columns separated with: ,
Columns enclosed with: (prazno)
Column names: (kopirati prvi redak iz csv datoteke sa nazivima polja)

# victims_siv64 table create
CREATE TABLE IF NOT EXISTS `victims_siv64` (
`id` int(11) NOT NULL AUTO_INCREMENT,
`victim_name` varchar(50) COLLATE utf8_croatian_ci NOT NULL,
`victim_lastname` varchar(50) COLLATE utf8_croatian_ci NOT NULL,
`victim_parent` varchar(50) COLLATE utf8_croatian_ci DEFAULT NULL,
`year_birth` smallint(6) DEFAULT NULL,
`year_death` smallint(6) DEFAULT NULL,
`place_birth_desc` varchar(50) COLLATE utf8_croatian_ci DEFAULT NULL,
`place_death_desc` varchar(50) COLLATE utf8_croatian_ci DEFAULT NULL,
`victim_sex` tinyint(4) DEFAULT NULL,
`victim_nation` varchar(20) COLLATE utf8_croatian_ci DEFAULT NULL,
`victim_deathcause` varchar(20) COLLATE utf8_croatian_ci DEFAULT NULL,
`victim_cat` varchar(50) COLLATE utf8_croatian_ci DEFAULT NULL,
`victim_murderer` varchar(30) COLLATE utf8_croatian_ci DEFAULT NULL,
`birth_county` varchar(50) COLLATE utf8_croatian_ci DEFAULT NULL,
`victim_sid` varchar(20) COLLATE utf8_croatian_ci DEFAULT NULL,
`victim_state` varchar(20) COLLATE utf8_croatian_ci DEFAULT NULL,
PRIMARY KEY (`id`),
KEY `year_birth` (`year_birth`) USING BTREE,
KEY `year_death` (`year_death`) USING BTREE,
KEY `place_birth_desc` (`place_birth_desc`),
KEY `victim_nation` (`victim_nation`),
KEY `victim_deathcause` (`victim_deathcause`),
KEY `victim_cat` (`victim_cat`),
KEY `victim_murderer` (`victim_murderer`),
KEY `birth_county` (`birth_county`),
KEY `victim_state` (`victim_state`),
KEY `place_death_desc` (`place_death_desc`),
KEY `victim_name` (`victim_name`),
KEY `victim_lastname` (`victim_lastname`),
KEY `victim_parent` (`victim_parent`)
) CHARSET=utf8 COLLATE=utf8_croatian_ci;

1. Razlika u popisu

SELECT `victim_state` AS SR_SAP, 
COUNT(*) AS Ukupno, 
SUM(`victim_nation` IN ('Srbin','Srpkinja')) AS Srbi,
SUM(`victim_nation` IN ('Hrvat','Hrvatica')) AS Hrvati,
SUM(`victim_nation` IN ('Jevrej','Jevrejka','Jevrejin')) AS Židovi,
SUM(`victim_nation` IN ('Slovenac','Slovenka')) AS Slovenci,
SUM(`victim_nation` IN ('Musliman','Muslimanka')) AS Muslimani,
SUM(`victim_nation` IN ('Crnogorac','Crnogorka')) AS Crnogorci,
SUM(`victim_nation` IN ('Rom','Romkinja')) AS Romi,
SUM(`victim_nation` IN ('Makedonac','Makedonka')) AS Makedonci,
SUM(`victim_nation` IN ('Šiptar','Šiptarka')) AS Albanci,
SUM(`victim_nation` IN ('Mađar','Mađarica')) AS Mađari,
SUM(`victim_nation` IN ('Slovak','Slovakinja')) AS Slovaci,
SUM(`victim_nation` IN ('Turčin','Turkinja')) AS Turci,
SUM(`victim_nation` IN ('ostalo')) AS Ostali
FROM `victims_siv64`
GROUP BY `victim_state`;

2. Po kategoriji žrtve

SELECT `victim_state` AS SR_SAP,
CASE 
WHEN `victim_cat`='u logoru' THEN 'U logoru'
WHEN `victim_cat`='u zatvoru' THEN 'U zatvoru'
WHEN `victim_cat`='pri deportaciji' THEN 'U deportaciji'
WHEN `victim_cat`='na prinudnom radu' THEN 'Na prinudnom radu'
WHEN `victim_cat`='u direktnom teroru' THEN 'U direktnom teroru'
WHEN `victim_cat`='kao zarobljeni pripadnik VKJ' THEN 'Kao zarobljeni pripadnik VKJ'
WHEN `victim_cat`='kao zarobljenik prip. NOV i POJ' THEN 'Kao zarobljenik prip. NOV i POJ'
WHEN `victim_cat`='u aprilskom ratu 1941 god.' THEN 'U aprilskom ratu 1941 god.'
WHEN `victim_cat` IN ('u NOBu', 'u NORu') THEN 'U NOBu'
WHEN `victim_cat` IN ('prilikom bombardovanja', 'prilikom borbi', 'prilikom borbi ili bombardovanja') THEN 'Prilikom borbi ili bombardovanja'
WHEN `victim_cat`='nepoznato' THEN 'Nepoznato'
ELSE 'Ostali'
END AS NacinSmrti,
COUNT(*) AS Ukupno, 
SUM(`victim_nation` IN ('Srbin','Srpkinja')) AS Srbi,
SUM(`victim_nation` IN ('Hrvat','Hrvatica')) AS Hrvati,
SUM(`victim_nation` IN ('Slovenac','Slovenka')) AS Slovenci,
SUM(`victim_nation` IN ('Makedonac','Makedonka')) AS Makedonci,
SUM(`victim_nation` IN ('Crnogorac','Crnogorka')) AS Crnogorci,
SUM(`victim_nation` IN ('Musliman','Muslimanka')) AS Muslimani,
SUM(`victim_nation` IN ('Jevrej','Jevrejka','Jevrejin')) AS Židovi,
SUM(`victim_nation` IN ('Turčin','Turkinja')) AS Turci,
SUM(`victim_nation` IN ('Šiptar','Šiptarka')) AS Albanci,
SUM(`victim_nation` IN ('Mađar','Mađarica')) AS Mađari,
SUM(`victim_nation` IN ('Slovak','Slovakinja')) AS Slovaci,
SUM(`victim_nation` IN ('ostalo','Rom','Romkinja')) AS Ostali
FROM `victims_siv64`
GROUP BY `victim_state`, NacinSmrti
ORDER BY `victim_state`,
CASE 
WHEN `victim_cat`='u logoru' THEN 0
WHEN `victim_cat`='u zatvoru' THEN 10
WHEN `victim_cat`='pri deportaciji' THEN 20
WHEN `victim_cat`='na prinudnom radu' THEN 30
WHEN `victim_cat`='u direktnom teroru' THEN 50
WHEN `victim_cat`='kao zarobljeni pripadnik VKJ' THEN 60
WHEN `victim_cat`='kao zarobljenik prip. NOV i POJ' THEN 70
WHEN `victim_cat`='u aprilskom ratu 1941 god.' THEN 80
WHEN `victim_cat` IN ('u NOBu', 'u NORu') THEN 90
WHEN `victim_cat` IN ('prilikom bombardovanja', 'prilikom borbi', 'prilikom borbi ili bombardovanja') THEN 100
WHEN `victim_cat`='nepoznato' THEN 999
ELSE 666
END

3. Po kategoriji žrtve – ostali

SELECT `victim_cat`,
COUNT(*) AS Ukupno, 
SUM(`victim_nation` IN ('Srbin','Srpkinja')) AS Srbi,
SUM(`victim_nation` IN ('Hrvat','Hrvatica')) AS Hrvati,
SUM(`victim_nation` IN ('Slovenac','Slovenka')) AS Slovenci,
SUM(`victim_nation` IN ('Makedonac','Makedonka')) AS Makedonci,
SUM(`victim_nation` IN ('Crnogorac','Crnogorka')) AS Crnogorci,
SUM(`victim_nation` IN ('Musliman','Muslimanka')) AS Muslimani,
SUM(`victim_nation` IN ('Jevrej','Jevrejka','Jevrejin')) AS Židovi,
SUM(`victim_nation` IN ('Turčin','Turkinja')) AS Turci,
SUM(`victim_nation` IN ('Šiptar','Šiptarka')) AS Albanci,
SUM(`victim_nation` IN ('Mađar','Mađarica')) AS Mađari,
SUM(`victim_nation` IN ('Slovak','Slovakinja')) AS Slovaci,
SUM(`victim_nation` IN ('ostalo','Rom','Romkinja')) AS Ostali
FROM `victims_siv64`
WHERE `victim_cat` IN ('bačen u bunar', 'bačen u jamu', 'bačen u reku', 'kod kuće', 'u crkvi', 'u dečijem prihvatilištu', 'u izbeglišvu', 'u masovnom pokolju', 'u nemačkoj ofanzivi', 'u nemačkom desantu', 'u odmazdi', 'u zbegu')
GROUP BY `victim_cat`
ORDER BY `victim_cat`

4. Po načinu smrti

SELECT
CASE
WHEN `victim_deathcause` IN ('ubijen', 'ubijena', 'ubijeno') THEN 'Ubijeni'
WHEN `victim_deathcause` IN ('poginula', 'poginulo', 'poginuo') THEN 'Poginuli'
WHEN `victim_deathcause` IN ('umrla', 'umrlo', 'umro') THEN 'Umrli'
WHEN `victim_deathcause` IN ('nestala', 'nestalo', 'nestao') THEN 'Nestali'
WHEN `victim_deathcause` IN ('streljan', 'streljana', 'streljano') THEN 'Strijeljani'
WHEN `victim_deathcause` IN ('spaljen', 'spaljena', 'spaljeno') THEN 'Spaljeni'
WHEN `victim_deathcause` IN ('obešen', 'obešena') THEN 'Obješeni'
WHEN `victim_deathcause` IN ('otrovan') THEN 'Otrovani'
WHEN `victim_deathcause` IN ('utopljen', 'utopljena', 'utopljeno') THEN 'Utopljeni'
WHEN `victim_deathcause` IN ('zaklan', 'zaklana', 'zaklano') THEN 'Zaklani'
WHEN `victim_deathcause` IN ('od zaostale bombe') THEN 'Od zaostale bombe'
WHEN `victim_deathcause` IN ('od zaostale mine') THEN 'Od zaostale mine'
WHEN `victim_deathcause` IN ('živ', 'živa', 'živo') THEN 'Živi'
WHEN `victim_deathcause`='nepoznat' THEN 'Nepoznat'
ELSE 'Ostali'
END AS NacinSmrti,
COUNT(*) AS Ukupno, 
SUM(`victim_nation` IN ('Srbin','Srpkinja')) AS Srbi,
SUM(`victim_nation` IN ('Hrvat','Hrvatica')) AS Hrvati,
SUM(`victim_nation` IN ('Slovenac','Slovenka')) AS Slovenci,
SUM(`victim_nation` IN ('Makedonac','Makedonka')) AS Makedonci,
SUM(`victim_nation` IN ('Crnogorac','Crnogorka')) AS Crnogorci,
SUM(`victim_nation` IN ('Musliman','Muslimanka')) AS Muslimani,
SUM(`victim_nation` IN ('Jevrej','Jevrejka','Jevrejin')) AS Židovi,
SUM(`victim_nation` IN ('Turčin','Turkinja')) AS Turci,
SUM(`victim_nation` IN ('Šiptar','Šiptarka')) AS Albanci,
SUM(`victim_nation` IN ('Mađar','Mađarica')) AS Mađari,
SUM(`victim_nation` IN ('Slovak','Slovakinja')) AS Slovaci,
SUM(`victim_nation` IN ('ostalo')) AS Ostali,
SUM(`victim_nation` IN ('Rom','Romkinja')) AS Romi
FROM `victims_siv64`
GROUP BY NacinSmrti
ORDER BY
CASE
WHEN `victim_deathcause` IN ('ubijen', 'ubijena', 'ubijeno') THEN 10
WHEN `victim_deathcause` IN ('poginula', 'poginulo', 'poginuo') THEN 20
WHEN `victim_deathcause` IN ('umrla', 'umrlo', 'umro') THEN 30
WHEN `victim_deathcause` IN ('nestala', 'nestalo', 'nestao') THEN 40
WHEN `victim_deathcause` IN ('streljan', 'streljana', 'streljano') THEN 50
WHEN `victim_deathcause` IN ('spaljen', 'spaljena', 'spaljeno') THEN 60
WHEN `victim_deathcause` IN ('obešen', 'obešena') THEN 70
WHEN `victim_deathcause` IN ('otrovan') THEN 80
WHEN `victim_deathcause` IN ('utopljen', 'utopljena', 'utopljeno') THEN 90
WHEN `victim_deathcause` IN ('zaklan', 'zaklana', 'zaklano') THEN 100
WHEN `victim_deathcause` IN ('od zaostale bombe') THEN 120
WHEN `victim_deathcause` IN ('od zaostale mine') THEN 130
WHEN `victim_deathcause` IN ('živ', 'živa', 'živo') THEN 140
WHEN `victim_deathcause`='nepoznat' THEN 999
ELSE 666
END

5. Po odgovornosti za stradanje

SELECT 
CASE
WHEN `victim_murderer` IS NOT NULL AND `victim_murderer`<>'' THEN `victim_murderer`
ELSE 'Nepoznato'
END AS Murderer,
COUNT(*) AS Ukupno,
SUM(`victim_nation` IN ('Srbin','Srpkinja')) AS Srbi,
SUM(`victim_nation` IN ('Hrvat','Hrvatica')) AS Hrvati,
SUM(`victim_nation` IN ('Slovenac','Slovenka')) AS Slovenci,
SUM(`victim_nation` IN ('Makedonac','Makedonka')) AS Makedonci,
SUM(`victim_nation` IN ('Crnogorac','Crnogorka')) AS Crnogorci,
SUM(`victim_nation` IN ('Musliman','Muslimanka')) AS Muslimani,
SUM(`victim_nation` IN ('Jevrej','Jevrejka','Jevrejin')) AS Židovi,
SUM(`victim_nation` IN ('Turčin','Turkinja')) AS Turci,
SUM(`victim_nation` IN ('Šiptar','Šiptarka')) AS Albanci,
SUM(`victim_nation` IN ('Mađar','Mađarica')) AS Mađari,
SUM(`victim_nation` IN ('Slovak','Slovakinja')) AS Slovaci,
SUM(`victim_nation` IN ('ostalo')) AS Ostali,
SUM(`victim_nation` IN ('Rom','Romkinja')) AS Romi
FROM `victims_siv64`
GROUP BY Murderer
ORDER BY CASE
WHEN `victim_murderer` IS NOT NULL AND `victim_murderer`<>'' THEN 10
ELSE 999
END,
`victim_murderer`;

DODATAK C – KARTE
Za prikaz podataka korištene su “geoBoundaries” besplatne karte.
Besplatne karte su provjerene u tri službena izvora iz BiH i RH:
1. Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
Provjera sa WFS (Web Feature Service), sloj (layer) “Općine”, na adresi https://static.katastar.ba/arcgis/rest/services/adm_granice/MapServer
2. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS.
Provjera sa WMS (Web Map Service), slojevi “Gradovi” i “Opštine”,
https://geoportal.rgurs.org/geoserver/administrativne_jedinice/ows
3. Državna geodetska uprava RH.
Provjera sa WFS DKP – “Digitalni katastarski plan”, sloj “Katastarske općine” (Cadastral Zones), na adresi https://api.uredjenazemlja.hr/services/inspire/cp/wfs?SERVICE=WFS&REQUEST=GetCapabilities&VERSION=2.0.0

Zašto sam odlučio koristiti karte iz besplatnog neslužbenog izvora?
FBiH u cjeniku “Tarifa naknada za korištenje podataka premjera i katastra” nema izuzetke za “ponovno korištenje podataka” u nekomercijalnim projektima, a cijena geometrija (poligon) za razine države, entiteta FBiH i općina iznosila bi nekoliko tisuća EUR po projektu, 200,00 KM za FBiH plus 70,00 KM po općini puta 79 općina.
Pored toga, u važećem zakonu u FBiH, “Zakonu o naknadama za korištenje podataka i vršenja usluga u oblasti premjera i katastra nekretnina” SRBiH u članu 8., stav 2, piše:
Od plaćanja naknade za korištenje podataka oslobođeni su:
…
2) Jugos1ovenska narodna armija – za podatke koje koristi radi obavljanja redovne djelatnosti i za potrebe opštenarodne odbrane”
što me dodatno zbunilo po pitanju cijena ponovnog korištenje podataka u ovom projektu, jer se radi i o popisu poginulih vojnika, a popisivanje poginulih spada u “redovne djelatnosti” vojske.

Važeće cijene u RS-u su niže nego u FBiH, pa u “Zakonu o visini naknada za korištenje podataka i pružanja usluga Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove” stoji:
“Član II
Visina naknade za korištenje podataka utvrđuje se sljedećim iznosima:
…
j) za podatke registra prostornih jedinica u digitalnom obliku utvrđuje se naknada i to:
1) za Republiku po poligonu 52,00 KM,
2) za grad po poligonu 10,00 KM,
3) za opštinu po poligonu 10,00 KM.
…
Od plaćanja naknada u RS-u nije oslobođena JNA, ali jesu porodice palih boraca i invalidi:
Član 8.:
…
ž) članovi porodica palih boraca i ratni vojni invalidi do IV kategorije.”

RH je cijene definirala u “Pravilniku o određivanju visine stvarnih troškova izdavanja i uvjeta korištenja podataka“.
Prema “Katalogu podataka (verzija 1.11)” DGU HR za ovaj projekt su potrebni podaci iz “Registra prostornih jedinica (RPJ)”, stavka “Svi podaci za područje RH u digitalnom obliku”, format podataka shp, cijena 5000,00 HRK.
Dakle, premda pravilnik iz svibnja 2023. godine spominje i nekomercijalnu uporabu, nejasno je mogu li se podaci iz RPJ “ponovno koristiti” besplatno u nekomercijalne svrhe.
Nadam se kako je malo jasnije zbog čega sam odlučio koristiti podatke iz neslužbenog izvora.

Nisam koristio alate za GIS od devedesetih godina (ESRI), uz rad sam učio koristiti nove GIS alate, što je dodatno produljilo vrijeme pripreme i provjere karata.
Podacima u službenim izvorima pristupano je u razdoblju od 06. do 08. mjeseca 2022. godine.
Zadnji datum pristupa službenim izvorima: 10.08.2022. godine.

Već sam opisao zašto sam odlučio koristiti administrativno-teritorijalnu podjelu iz 1991. godine, ali ne i sve detalje projiciranja podjela iz 1931. i 1964. u podjelu iz 1991. godine.
BiH je u razdoblju od 1931. do danas preživjela nekoliko značajnijih promjena administrativno-teritorijalnog ustroja.
Zadnja veća promjena je uslijedila kao logična posljedica mirovnog sporazuma iz 1995. godine.
Međutim, kada bih projicirao podatke u ovu podjelu morao bih arbitrarno dijeliti stradale po novonastalim općinama na crti razgraničenja između entiteta što bi povećalo mogućnost pogreške pri obradi podataka.
Iz tog razloga sam odlučio sve projicirati na stanje u 1991. godini.
Ali su geometrije (poligoni) koji grafički opisuju administrativne jedinice iz 2022./2023. godine.
Stoga grafički prikaz administrativnih jedinica ne mora odgovarati stvarnom stanju iz 1991. godine, već je orijentacijski.
Nad grafičkim prikazom podataka, poligonima, izvršena je također i operacija dodatnog pojednostavljivanja podataka (simplify, generalize) priključkom Qmapshaper za qgis, što je dodatno povećalo odstupanje od stvarnih granica, smanjilo točnost podataka, ali značajno umanjilo i količinu podataka za opis poligona, što je za ovu aplikaciju primjereno.
Primjer pojednostavljivanja:

mapshaper -i ba_adm2.shp -simplify 5% -clean -o ba_adm2_simple.shp

Projiciranje podataka sa popisa iz 1931. godine proveo sam u tri faze:
1. Projiciranje po točnom nazivu seoske općine/kotara sa popisa 1931. u naziv općine sa popisa 1991. godine, 1:1
2. Projiciranje po točnom nazivu seoske općine/kotara sa popisa 1931. u naziv naseljenog mjesta sa popisa 1991. godine, 1:1
3. Ručno projiciranje preostalih seoskih općina/kotara sa popisa 1931. godine u popis iz 1991. godine.
Za ručno projiciranje izradio sam priručni alat u C#, jedna windows forma, dataset i svega par desetaka linija napisanog koda.
Kao pomoćni alati poslužile su mi i dvije karte Kraljevine Jugoslavije, obje dostupne na mreži.
Jedna je u obliku WMS servisa za GIS alate, “Velika zidna karta Srba, Hrvata i Slovenaca”, dostupna na adresi http://www.chartae-antiquae.cz/WMSZ/6658/.
Druga karta je “Priručna karta Kraljevine Jugoslavije”, Freytag & Berndt, Wien, 1935, u jpeg formatu, na ovoj adresi.
Sliku je potrebno pretvoriti u tiff pa georeferencirati QGIS alatom “Georeferencer”, o čemu neću detaljnije pisati.
Prije projiciranja tražio sam na mreži gotovo rješenje, ali nisam uspio pronaći.
Našao sam više analiza koje koriste slične projekcije podataka, ali nigdje u tim analizama nisam pronašao način na koji su projicirane administrativne jedinice sa jednog popisa na drugi.

Korišteni izvori:
1. “Definitivni rezultati popisa stanovništva, od 31. marta 1931. godine”, Kraljevina Jugoslavija – Opšta državna statistika, knjiga II, Beograd, 1938. godine
2. Popis stanovništva BiH, stanovništvo prema općinama po mjesnim zajednicama po nacionalnoj pripadnosti – popis 1991, FZS, 1992. godine

Popis iz 1931. ograničen je na razinu seoske općine/kotara, te nije moguća analiza na razini naseljenog mjesta/mjesne zajednice. Takva analiza na nižoj razini bi svakako zahtijevala jako puno truda i vremena za obradu, i izvan je moga područja zanimanja.
Nakon projiciranja administrativnih jedinica valjalo je zbrojiti žrtve iz popisa žrtava, grupirano po projiciranim općinama iz 1991. godine, kao i zbrojiti broj stanovnika sa popisa 1931. godine, također grupirano po projiciranim općinama.
Još je trebalo izračunati relativni odnos žrtava i broja stanovnika.
U završnoj fazi izvezeni su podaci iz MySQL baze u csv datoteku grupirani po projiciranoj općini, sa poljima: Naziv općine (naziv), broj žrtava (victims), broj stanovnika (census), relativno stradanje (victim_per), naziv datoteke “maps_20230629.csv”.
CSV datoteka je uvezena u QGIS kao novi sloj, te je na sloj sa općinama u BiH pridružen (Join) novi sloj po polju “Naziv općine”.
Sloj je obojen (categorized) po vrijednosti pridruženog polja “Relativno stradanje” (polje “victim_per” u csv).
Bojanje se vrši na kartici “Symbology”, pridruživanje na kartici “Joins”, svojstva sloja (“Layer->Properties”).
Vrijednosti za kategorije vidljive su na legendi karte.
Konačno je dobivena karta izvezena priključkom qgis2web i kopirana u posebnu mapu na web serveru.
Više o projiciranju u RH poslije završene obrade…

Preuzimanja:
Projicirani podaci za BiH, popis stanovništva 1931. u popis 1991. godine, administrativno-teritorijalne jedinice, csv
QGIS LTR 3.28 projekt sa slojevima ba_adm2_simple u ESRI shapefile formatu (shp) i slojem maps_20230629.csv
Popis stanovništva BiH 1991. godine po mjesnim zajednicama
Popis stanovništva Kraljevina Jugoslavija 1931. godine

DODATAK C – KARTE RH
*** Uređeno 23.10.2023. start
Za prikaz podataka korištene su “geoBoundaries” besplatne karte.
Korišten je sloj “geoBoundaries-HRV-ADM2_simplified.shp” (ESRI Shapefile).
Dostupna besplatna karta nije potpuno ažurna. Potrebne izmjene opisane su u priloženoj tekstualnoj datoteci.
Razlika u odnosu na BiH je u samoj izvedbi karte u QGIS alatu.
Zbog moguće pogreške u qgis2web priključku za QGIS alat, u prikazu labela, dodan je još jedan sloj sa točkama – centroidima geometrija – poligona, radi bržeg prikaza naziva gradova/općina.
Karta BiH sadrži ukupno 100 poligona, pa ova moguća pogreška nije bila niti uočljiva, dok u RH sa 556 poligona značajno (višestruko) usporava prikaz podataka na karti u internet pregledniku.
Moguću pogrešku u priključku sam rješio obilazno, našao sam work-around.
Za brzi prikaz je još trebalo i u generiranoj web stranici komentirati nekoliko linija javascript koda, te dodati jednu liniju na sami početak funkcije za filtriranje filterFunc() u “index.html”.
Pogreška se događa pri izvozu u “Leaflet” mapu, ne događa se pri izvozu u “OpenLayers”.
Međutim, “Leaflet” sam odabrao zbog manje veličine i mogućnosti filtriranja podataka po atributima, što u “OpenLayers” uz korištenje izvrsnog priključka qgis2web nije moguće.
Nakon prikupljanja i obrade službenih podataka o ustroju i popisima stanovništva sa portala DZS RH isti su izvezeni u csv oblik i uvezeni u MS Access bazu podataka zbog dodatnih provjera i brzih izmjena.
Ukupno je dobiveno pet xlsx/csv datoteka.

Korišteni izvori:
1. Popisi stanovništva od 1857. do 2001. godine (izvor PC-Axis “Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske”).
2. Bivša naselja (izvor PC-Axis “Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske”).
3. Popis stanovnika 2011. godine sa prvim rezultatima, zbog preustroja po kodovima naselja (izvor PC-Axis “Popis stanovništva 2011.”)
4. Popis stanovništva 2011. godine po naseljima (izvor “STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA”).
5. Popis stanovništva 2021. godine po naseljima (izvor “Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo – po naseljima”).

Na ove podatke pridodani su i podaci o žrtvama u csv obliku dobiveni na isti način kao i za BiH, izvozom iz MySQL baze podataka.
Daljnje obrade vršene su u MS Access bazi zbog jednostavnosti MS Accessa, postojanju par čarobnjaka za brzo generiranje upita – traženje dupliciranih zapisa i traženje neodgovarajućih zapisa.
Značajan dio posla odnosio se na povezivanje naselja iz 1964. godine sa naseljima iz 2021. godine.
Povezivanje popisa žrtava sa popisom stanovništva izvršeno je na sličan način kao i za BiH:
1. Projiciranje po točnom nazivu općine i točnom nazivu naselja (dva polja) sa popisa žrtava 1964. u naziv općine i naselja sa popisa 2021. godine, 1:1 (proj_type=1).
2. Projiciranje po točnom nazivu naselja sa popisa žrtava 1964. u naziv naselja sa popisa 2021. godine, 1:1 (proj_type=2).
3. Projiciranje po točnom nazivu naselja sa popisa žrtava 1964. u naziv naselja sa popisa bivših naselja, 1:1 (proj_type=4).
4. Ručno projiciranje preostalih naselja sa popisa žrtava 1964. godine u popis iz 2021. godine (proj_type=3).
Za ručno projiciranje izradio sam jedan brzi Access obrazac (forma) sa svega par linija napisanog koda.
Nije projicirano ukupno 722 žrtve (mjesto stradanja nepoznato).
Bivša naselja su projicirana u grad/općinu u kojoj su bila na popisu bivših naselja, u naselje koje ima isti naziv kao sjedište općine, ili u trenutno sjedište općine.
Na ovaj način ne mijenja se zbroj po gradovima/općinama.
Poslije svih obrada podaci su izvezeni u csv datoteku i dalje prikazani na karti kroz QGIS.

Molim poštovati licence trećih strana – većina izvora traži samo atribuciju, dok je moj rad volonterski i nije me potrebno niti spomenuti.

Ova stranica koristi podatke Državnog zavoda za statistiku RH (DZS RH).

Prilažem dio obrađenih datoteka sa opisima, radne inačice.
Preuzimanja:
Projicirani podaci za RH, popis žrtava SIV64. u popis 2021. godine, administrativno-teritorijalne jedinice (.csv)
QGIS LTR 3.28 projekt sa slojevima “Žrtava posto RH” (geoBoundaries-HRV-ADM2_simplified-fixed_v2), “Imena gradova/općina” – centroidi poligona sa labelama (geoBoundaries-HRV-ADM2_simplified-centroids) u ESRI shapefile formatu (shp) i slojem maps_rh_20231020.csv (.zip)
Potrebne izmjene na besplatnoj karti geoBoundaries (.txt)
Popisi stanovništva RH 1857.-2021. godine, po ustroju iz 2021. godine (.csv)
Razlike u ustroju 2001. i 2021. godine pronađene automatski u podacima (.csv)
Popis žrtava 1964. po općinama, po ustroju 2021. godine (.csv)
Popis općina sa razlikama u popisu 1931. godine, usporedba ustroja 2001. i 2021. godine (.csv)
Opisi preustroja od 2001. do 2021. pronađeni na mreži (više u PC-Axis bazama podataka DZS RH, u poljima napomena – opaska)

Izjava o odricanju od odgovornosti:
Ne snosim nikakvu odgovornost za pogreške u podacima.
Podatke koristite na vlastitu odgovornost…

Moguće pogreške možete prijaviti putem kontakt obrasca.
Uređeno 23.10.2023. end ***

Vjekoslav Vučić