Politička sudbina Hrvata u BiH

Audio TTS

FREE

Podijeli

Opis

UVOD
Dugoročna opstojnost, unutarnja samoodrživost i stabilnost, ustavnopravna i praktična jednakost naroda i građana, gospodarski, društveni i kulturni razvitak stvari su koje izravno ovise o stupnju riješenosti osnovnih pitanja.
Osnovno je pitanje svake države, pa tako i Bosne i Hercegovine, pitanje njezina ustroja.
Povijesna iskustva uče nas da su neriješena nacionalna pitanja na području Bosne i Hercegovine u prošlomu stoljeću, na izravan ili neizravan način, prouzročila nekoliko ratnih sukoba u kojima je živote izgubilo nekoliko stotina tisuća ljudi.
Neriješenost nacionalnih pitanja u Austro-Ugarskoj našla je upravo na području Bosne i Hercegovine povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata. Slična zbivanja obilježila su i vrijeme Drugoga svjetskog rata. Uz vanjsku agresiju i sudar međusobno oprečnih ideologija, karakterističnih za razdoblje Drugoga svjetskog rata, izbio je u Bosni i Hercegovini i vrlo brutalan međunacionalni sukob. Posljedice se osjećaju i danas, punih šezdeset godina nakon njegova svršetka. Uzroke tih događaja treba tražiti u povijesnim okolnostima u kojima su se oni zbivali. No, pri tomu nikako ne treba smetnuti s uma da su upravo neuređeni međunacionalni odnosi najviše pridonijeli izbijanju i rasplamsavanju sukoba, kako 1914. tako i 1941.
Druga Jugoslavija stvorena je revolucionarnim metodama. Za postojanja te državne zajednice vladajuća je struktura, predvođena Komunističkom partijom, pod geslom “bratstva i jedinstva” provodila politiku koja se temeljila isključivo na ideološkim i klasnim načelima. Nacionalno pitanje, unatoč stalnomu propagiranju “bratstva i jedinstva”, ona je sustavno “gurala pod tepih”, smatrajući da će vrijeme učiniti svoje. Takvo poimanje stvari pokazalo se pogubnim. Nacionalna pitanja ponovno su izbila u prvi plan, i to u najgoremu trenutku: u vrijeme raspada Jugoslavije.
Raspad Jugoslavije bio je dug i krvav. Osobito krvav bio je na području Bosne i Hercegovine. Četverogodišnji rat, obilježen s nekoliko međunarodnih mirovnih konferencija i cijelim nizom bilateralnih i multilateralnih sastanaka, završio je mirovnim sporazumom u Daytonu, potpisanim potkraj godine 1995. Sporazum je zaustavio ratni sukob, ali nije dao odgovor ni na jedno drugo pitanje. Stoljetne međunacionalne razmirice nastavile su se sofisticiranijim metodama. Od svršetka oružane borbe one se vode primjenom različitih oblika specijalnoga rata.
Takvu stanju silno pogoduje međunarodna uprava u Bosni i Hercegovini jer svojim postupcima koči razvoj demokracije i onemogućuje preobrazbu protektorata u samoodrživu državnu zajednicu.
Sama činjenica da je Bosna i Hercegovina država pod međunarodnim protektoratom koja ima tri konstitutivna naroda, tri jezika, dva entiteta, trinaest skupština, trinaest vlada, više od stotinu ministarstava dovoljno govori o složenosti situacije. Živimo u višenacionalnoj državi u kojoj ni danas nisu riješena nacionalna pitanja.
Većina promatrača drži da Bosna i Hercegovina ulazi u razdoblje u kojemu poratna faza ide kraju. U tom razdoblju doći će do preustroja složenoga državnog mehanizma, kojim unatoč postojanju brojnih domaćih institucija i danas, deset godina nakon svršetka rata, upravljaju međunarodni upravitelji. Tri konstitutivna naroda i građane Bosne i Hercegovine očekuje čas kada će njihovi izabrani politički predstavnici morati sjesti za pregovarački stol i pokušati postići dogovor o samoodrživu ustroju države. Mnogo je pitanja o kojima će se u tim pregovorima morati voditi računa. Središnje pitanje bit će pravedno osiguravanje legitimnih nacionalnih interesa triju naroda. Tek kada se ono riješi po standardima kakvi vrijede u ostalim europskim višenacionalnim državama, moći će se uspješno rješavati druga pitanja o kojima ovisi kvaliteta života svakoga pojedinca.
To je put koji mi zagovaramo. Naši su saveznici na tom putu svi dobronamjerni ljudi. Takvim ljudima prihvatljivo je samo pošteno i pravedno političko promišljanje.
Vođeni starom latinskom mudrošću da je historia magistra vitae i iskrenom željom da do poštena i pravedna suglasja dođe, pripremili smo ovu knjižicu. Njezin je cilj upoznati čitatelja s prošlošću i omogućiti mu da o njoj izgradi svoj sud. Ako izgradimo zdrav i objektivan sud o prošlosti, lakše ćemo moći odgovoriti na izazove današnjice i graditi bolju budućnost.

Mario Vasilj
predsjednik Hrvatskoga bloka BiH


POGLAVLJE V. Prijedlog ustroja Bosne i Hercegovine kao savezne države

1. Tri suverena naroda
Zbog spleta različitih povijesnih okolnosti država Bosna i Hercegovina nastala je relativno kasno. To nikako ne znači da se u razgovorima o njezinu budućemu ustroju iz rasprave mogu isključiti ona načela na kojima je uspostavljena većina današnjih europskih država.
Iskustva moderne civilizacije pokazala su da je upravo savezni ustroj države najprihvatljiviji oblik za sve složene, višenacionalne države, kakva je, uostalom, i Bosna i Hercegovina. Unatoč tomu i danas se mnogi zanose idejom o stvaranju nekakve državne nacije, što dodatno komplicira ionako složeno stanje. Raspad SSSR-a, ČSSR-a i Jugoslavije zorno pokazuje da je svaki pokušaj iskoraka u tom pravcu, najblaže rečeno, gubljenje vremena.
Polazeći od činjenice da je prostor današnje Bosne i Hercegovine u posljednjih stotinu godina bio poprištem triju ratnih sukoba, smatramo da se u pregovorima o budućemu ustroju ove države može i mora naći rješenje problema koji u vrlo velikoj mjeri sputava njezin razvoj. To je kvalitetno rješenje nacionalnoga pitanja triju konstitutivnih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine.
Bez pravična rješenja toga pitanja Bosna i Hercegovina ne može postati samoodrživom državnom zajednicom.
Nacionalna pitanja i preoblikovanje države pod protektoratom u samoodrživu državu međusobno su povezani, a oboje se može valjano riješiti ustavnim promjenama.

2. Jednaka prava za sva tri naroda
Bošnjački, srpski i hrvatski narod tri su konstitutivna, odnosno ustavotvorna, državotvorna i jednakopravna naroda u Bosni i Hercegovini. To mora biti temeljno načelo budućega državnog ustroja.
Kako bi ostvario svoja suverena i neotuđiva prava, svaki od triju konstitutivnih naroda, dakle i hrvatski, mora imati svoje političke, znanstvene, obrazovne, informativne, kulturne i druge ustanove na cijelomu području Bosne i Hercegovine. Preko tih ustanova on će čuvati i njegovati svoju baštinu i razvijati svoje nacionalne posebnosti.
Jednaka prava za sva tri naroda! naš je zahtjev za samoodrživu Bosnu i Hercegovinu i jedini motiv naše političke borbe.
U prijedlogu novoga ustavnog rješenja za Bosnu i Hercegovinu mi polazimo od neotuđivoga i neprenosivoga prava hrvatskoga naroda na jednako upravljanje Bosnom i Hercegovinom, odnosno od jednake zastupljenosti političkih predstavnika svih triju naroda u tijelima izvršne vlasti na državnoj razini, pravične raspodjele vodećih mjesta u državi i konsenzusa u odlučivanju, uključujući pravo veta na odluke koje bi se nekomu narodu, voljom predstavnika ostalih dvaju naroda, pokušale nametnuti.
Posebice naglašujemo da nacionalne posebnosti svakoga naroda treba uvažavati i poštovati.

3. Tri razine vlasti u saveznoj državi
Pred početak razgovora o budućemu ustavnom rješenju za Bosnu i Hercegovinu javnosti nudimo prijedlog ustroja Bosne i Hercegovine kao savezne države. Zauzimamo se za državu parlamentarne demokracije s trima razinama vlasti: državnom razinom, razinom saveznih jedinica i općinskom razinom.
a) Državna razina
Vrh piramide zakonodavne i izvršne vlasti u saveznoj državi Bosni i Hercegovini treba biti u dvodomnomu državnom Parlamentu, Vladi i instituciji predsjednika države.
Predsjednika države birali bi zastupnici u Domu naroda državnoga Parlamenta na mandat od godinu dana.
Predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade birao bi Zastupnički dom državnoga Parlamenta na mandat od godinu dana.
U nadležnosti središnjih tijela vlasti, odnosno Vlade, koju bi birao Zastupnički dom državnoga Parlamenta, trebali bi biti resori pravosuđa, obrane, sigurnosti, vanjskih poslova, gospodarstva, financija, vanjske trgovine, energetike, komunikacija i zaštite okoliša.
Po isteku jednogodišnjega mandata predsjednika države, predsjednika Skupštine i predsjednika Vlade obvezna bi bila rotacija, koja bi morala ostvarivati načelo da svaki od njih dolazi iz različitih konstitutivnih naroda.
Dom naroda sastojao bi se od jednaka broja zastupnika iz svake savezne jedinice. Zastupnike u Dom naroda delegirali bi parlamenti saveznih jedinica na mandat od četiri godine.
Radi onemogućivanja majorizacije, odnosno nametanja odluka kojemu od triju konstitutivnih naroda, u odlučivanje Doma naroda obvezno bi se ugradilo pravo veta.
b) Razina saveznih jedinica
Polazeći od načela jednakopravnosti naroda, potpuno je legitimno u konceptu budućega ustroja Bosne i Hercegovine zahtijevati ista prava za sva tri konstitutivna naroda.
Zbog postojanja i izvjesna opstanka Republike Srpske nužno je i posve legitimno, na osnovi jednakih pozicija svih triju naroda, zahtijevati uspostavu bošnjačke i hrvatske republike u Bosni i Hercegovini.
Ako sadašnji ustroj Bosne i Hercegovine nije dao željeni rezultat a većina tvrdi da nije logično je vratiti se na polazišta. Temelji današnjega ustroja Bosne i Hercegovine nalaze se u Daytonskomu sporazumu, u kojemu jasno i nedvosmisleno stoji koje je prostore hrvatski narod unio u Federaciju Bosne i Hercegovine. Pravno, a i logično, ti bi prostori trebali ući u sastav buduće hrvatske savezne jedinice u Bosni i Hercegovini.
Međusobnu nepovezanost tih prostora ne smatramo nikakvim problemom. Zauzimamo se da se istim polaznim načelom u pregovorima povedu politički predstavnici svih triju konstitutivnih naroda. Također predlažemo da se posebnim ustavnim zakonom na razini države i ugovorima između saveznih jedinica sklopljenim na načelima reciprociteta odrede pitanja bitna za poštovanje temeljnih prava drugih dvaju naroda u svakoj saveznoj jedinici, uključujući i pravo na kulturnu autonomiju. Takvim ustavnim zakonom i ugovorima osigurala bi se potpuna ravnopravnost svih triju suverenih naroda, a i svakoga pojedinca u cijelomu prostoru Bosne i Hercegovine.
Uz pitanja pravosuđa i uprave, unutarnjih poslova, gospodarstva, financija, urbanizma, zdravstva i zaštite okoliša u nadležnosti saveznih jedinica trebala bi se, kao pitanja u isključivoj nadležnosti te razine vlasti, naći i pitanja znanosti, obrazovanja, kulture i športa, te pitanja branitelja.
c) Općinska razina
Općine, kao temeljne jedinice lokalne uprave i samouprave, treba urediti u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj upravi i samoupravi. Način stvaranja novih i promjene granica postojećih općina treba odrediti zakonom na razini federalnih jedinica.

4. Završne odredbe
Ako bi proces pregovora o tim pitanjima rezultirao konsenzusom, dogovoreni prijedlog trebalo bi provjeriti na referendumu. Nakon provedbe referenduma raspisali bi se izbori za Ustavotvornu skupštinu, za središnja tijela vlasti i za sve tri savezne jedinice.
Ako do sporazumna rješenja, odnosno do postizanja konsenzusa, ipak ne bi došlo, preostaje, kao jedina mogućnost, održavanje međunarodne konferencije o Bosni i Hercegovini. Ona bi trebala izraditi model budućega ustroja Bosne i Hercegovine. Pravo sudjelovanja na konferenciji trebali bi imati pravni sljednici potpisnika Daytonskoga sporazuma.
Mi podupiremo i tu mogućnost. Pri tomu držimo da bi se nakon takve međunarodne konferencije morao provesti referendum na kojemu bi se sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini očitovala prihvaćaju li ili ne prihvaćaju ponuđeno rješenje.

Ivan Zlopaša

Dodatne informacije

Autor

Ivan Zlopaša

Izdavač

Hrvatski blok BiH

Godina izdanja

2005

Jezik

Hrvatski